 Klapa PETRADA, 2010. godina
Kažu da je tako sve počelo… ugodna mditeranska večer, društvo prijatelja–pjevača koje šalje glazbeni pozdrav voljenoj osobi, milopoj koji otvara srce ljubljene osobe, uvjerljiva zvučna slika, sonorna harmonija koja otvara vrata kuće pred kojom se pjeva. Običaj poć' u serendu, čiji je centralni događaj homofono pjevanje muške pjevačke skupine, u literaturi je vezan za srednjovjekovlje, razdoblje u kojem je ova glazbena forma bila popularna u vokalno-instrumentalnim izvedbama trubadura i truvera, a kasnije u baroku, klasici, kao klasična instrumenalna višestavačna forma. Neformalne pučke pjevačke skupine stoljećima su je pronosile skalama, portunima i pjacetama južnodalmatinskih obalnih i otočkih mjesta. Ove su skupine u međuvremenu evoluirale u organizirane pjevačke skupine – klape, koje redovito na svom repertoaru imaju i serenade. A tako je počela i Petrada… Svoj prvi nosač zvuka ova klapa u cijelosti posvećuje upravo serenadama. Zanimljiv je odabir predstavljenih serenadi; onih u spontanim izvedbama, tradicijskih melodija u obradama eminentnih obrađivača–J. Gotovca, S. Bombardellija, D. Fia, K. Magdića, J. Ćalete, serenadama komponiranim za klape (T. Papić–obrada D. Tambača/T. Veršić, K. Magdić), serenadama komponiranim za festivale zabavne glazbe u obradama N. Buble (Z. Runjić, J. Rošin). Ono što je ovog puta ipak posebnije tri su dosad neizvedena napjeva (1, 4, 8) u obradama J. Ćalete i K. Magdića, koji će zahvaljujući nadahnutoj izvedbi Petrade ubrzo zaživjeti kao dio standardnog klapskog izvedbenog repertoara. Kao usporedba i trag prošlog, slavnog vremena dodatak nosaču zvuka terenska je snimka akademika Jerka Bezića koja će nam dočarati kako je u 1960-ima zvučalo serenadat u Pučišćima.
Joško Ćaleta
Više...
|
 Razni izvođači, 2010. godina Pred nama su Bračka sjećanja 1, prva cjelina unutar šireg multimedijalnog projekta revitalizacije klapskih tradicija otoka Brača. Sastavljena je od kompaktne ploče s izvedbama klapa, kompaktne ploče sa snimkama pučkih pjevača iz 1960-ih i 2000-ih te, naposljetku, notne zbirke koja je tiskana u sklopu edicije Leut Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Dobrog poznavatelja klapske glazbe možda će začuditi što su u žarištu projekta otok Brač i njegove tradicijske pjesme. Tijekom vremena se, naime, među klapskim pjevačima i stručnjacima uvriježilo mišljenje da stanovnici Brača nemaju nekih posebnih klapskih melodija niti njeguju vlastiti tradicijski izvedbeni vokalni stil te da uglavnom pjevaju srodno susjednim područjima Splita i otoka Hvara. Brač – najveći otok Dalmacije smješten na pogled klapskim središtima Splitu i Omišu – nekako je ostao po strani u organiziranom klapskom pjevanju od 1960-ih do 1990-ih jer njegove malobrojne organizirane klape nisu zračile stilskom prepoznatljivošću. Osnovni je razlog tome što Brač tada nije imao lokalnoga klapskog stručnjaka poput Ljube Stipišića, Dinka Fia, Krešimira Magdića, Duška Tambače, Nikole Buble ili Dušana Šarca, koji su snažno oblikovali klapske stilove Splita, Korčule, Dubrovnika, Trogira i Šibenika.
Više...
 Razni izvođači, 2010. godina
Naše none, timunjeri, briškulaši, čakulone, jedan Mate iz Komina, bure što nas znaju zaskočiti, vira i nevira, djeva i more... Sve u svemu, kantano vrime na novouglazbljeni klapski način 2010. godine u Omišu. Još jednom su pjesme u svom premijernom izdanju ovim skladbama ponudili cijelu lepezu života označujući živo biće pjesme, sačuvano u genima i glasnicama pučkih kantadura. Još jednom se podvuklo činjenicu da je dalmatinska a cappella pjesma glazbeni endem podneblja, prepoznatljivi signal iz baštine, znak identiteta pred morem kao sudbinskim sudionikom svega ljudskog i svjedokom svih životnih mijena. Pjevanje, koje smo naslijedili i koje je upisano u krštenice nove pjesme na stari dobri način, ponudilo nam je tako u svom ovogodišnjem 44. klapskom izdanju u suglasju sa baštinjenim zvukom iskonske terce 12 ovovremenih nastavljača, 12 životnih naglasaka.
Omiš je i ove godine bio središte pjevačkog okupljanja, jezgro klapskog kruga koji nije samo glazbeni dug baštini već i dio nečega što je daleko više od pjevanja, što je dio nas samih i što drži nas u nepotrošivom kontinuitetu. Sve najbolje i ove se godine predstavilo na ušću rijeke koja na svom putu do mora doživljava niz mijena, i brzace i mirne struje, i široke spore protoke i one razigrane kroz tjesnace. U Omišu se u moćno more ne ulijeva samo Cetina već i klapski pjev, pučki pjevani pravorijek, naša istina i naša usudnost. Tu se osluškuju stari glasi ali i obnavlja, produžuje pjesma, vraća u život, oplođuje novim glazbenim prinosima. Omiš je i ove godine mjera tog pjeva: tko prođe sud omiške pjace, kako struke tako i publike, uspio je u očitovanju ljubavi spram pjesmi kao načinu života i životu na način pjesme. Jer odavno je znano da je dalmatinska klapska pjesma nešto osobito, da je znak iskona nad našim svagdašnjicama, glazbeni arhetip jednog života koji je imao što reći i koji svoju priču ne prekida već nastavlja i u našem vremenu uvlačeći i nas ovovremene u veliku obitelji dalmatinske terce.
Jakša Fiamengo
Više...
 Razni izvođači, 2009. godina
Nakon što se i ovo ljeto održao 43. po redu Festival dalmatinskih klapa, Omiš 2009., na radost svih ljubitelja klapske glazbe Croatia Records se pobrinula da 11 pjesama s Večeri novih skladbi ostane zabilježeno na novom izdanju „Omiš 2009“. Stručno ocjenjivačko povjerenstvo festivala imalo je zaista težak zadatak od ukupno 32 skladbe pristigle na Natječaj za nove skladbe ovogodišnjeg festivala odabrati naslove koji će se izvesti u okviru Večeri novih skladbi, a kojima su poznati klapski skladatelji, kao što su Krešimir Magdić, Joško Ćaleta, Duško Tambač, Pero Gotovac, Dinko Fio i mnogi drugi, uistinu oplemenili hrvatsku glazbenu baštinu.
U konkurenciji novih skladbi izvođačima su u Domu kulture u Blatu na Korčuli dodijeljene mnogobrojne plakete, od kojih je zlatna pripala klapi Tragos, srebrna klapi Neverin, a brončana klapi Teran. Osim za srebrnu, ženska klapa Neverin svojom se pjesmom „Do koščice svoje zadnje“ izborila za još dvije plakete – onu za najbolje stihove koje potpisuje Jakša Fiamengo, te za najbolju izvedbu, dok je klapa Kupanji osvojila srce publike.
Osim spomenutih klapa, na novom CD-u možete poslušati i ženske klape Čakulone i Ardura, te muške klape – Šufit, Filip Dević i mnoge druge.
Više...
 Razni izvođači, 2008. godina
Više...
|
|
|
|
Stranica 1 od 2 |